Activist Interviews

GRAD GRAđANIMA

Špekulanti su došli u kontakt sa gradskom platformom Grad građanima preko svojih veza na UrbanFestivalu. To je inicijativa usmjerena razmatranju i promicanju sudjelovanja građana u razvoju grada, povezivanju lokalnih građanskih inicijativa i pružanju stručnog osvrta na probleme kojima se bave. Kao dio istraživanja za vrijeme našeg boravka u Zagrebu, bilo je važno povezati se s raznim grupama koje se bave pitanjima koja se tiču ekonomske i okolišne pravde te potrebom stanovnika za pristupom resursima i javnom prostoru.

The Speculators got in touch with the new urban platform City to Citizen through our contacts at UrbanFestival. This new effort is committed to examining and promoting citizen’s participation in urban developement, connecting local initiativs and giving expert feedback to the issues they are dealing with. As part of our research in Zagreb, it was important to connect up with a wide range of groups doing economic and environmental justice work and those groups addressing the need of residents to access resources and public space.

www.gradgradjanima.org, Bosanska 15, 01.376.86.26.

Interview/Survey with People from City2Citizen Platform:

  • EKO-2000
  • Zeleno Borovje
  • STUP
  • An Interview in Martinovka with Viktor Kozar
  • Travno

Intervju sa Željko Šimunović,
predsjednikom Udruge EKO-2000

Što motivira vašu inicijativu?

Želja da na lokalnoj razini naše mjesto i grad, odnosno RH na državnoj razini, učinimo ugodnim, zdravim i perspektivnim mjestom za življenje, gdje se uvažavaju mišljenja i potrebe građana, donose i poštuju pravedni i suvisli zakoni, a razvojna strategija odvija u ispravnom smjeru.

Gdje ste locirani u Zagrebu?

Udruga za zaštitu okoliša ̋EKO – 2000 ̋, Podsusedski trg 14b, Zagreb 10090

Molimo vas da odvojite malo vremena i opišete nešto što ste vi/vaša grupa učinili, a smatrate za primjer čina iz solidarnosti (na primjer: na poslu sam napravio/la fotokopije letaka za našu akciju, okupio/la sam članove svoje inicijative kako bismo pomogli nekoj drugoj inicijativi…). U ovom slučaju ili općenito, kako biste definirali solidarnost?

Izborili smo se za preseljenje firme CIOS s područja bivše tvornice cementa u Podsusedu. CIOS je firma za skupljanje i reciklažu metalnog otpada, uspostavljena nelegalno i bespravno na našem području, koja je tijekom svog rada palila nemetalne ostatke otpada i ugrožavala zdravlje građana. U suradnji s tvrtkom „Zrinjevac“ rad na uređenju i revitalizaciji starog grada Susedgrada; u suradnji s Hrvatskim šumama i Šumarskim fakultetom provedena je zaštita i očuvanje starog drvoreda kestena u Podsusedu. Inicijativom udruge preuređen je dio dječjeg vrtića u Podsusedu, vodi se kampanja za uređenje Podsuseda (posebni problemi parkiranja i komunikacije sjever-jug … Podsused je željezničkom prugom razdvojen na dva dijela bez podvožnjaka za vozila u blizini, pristupa ambulanti, uređenja područja bivše tvornice cementa). Potpora inicijativi protiv projekta „Družba Adria“, potpora raznim inicijativama Zelene akcije. Članstvo u Nacionalnom odboru za zaštitu građana RH od industrijskog zagađenja. Inicijatori smo i predsjedatelji Odbora za problematiku ekološkog postupanja i gospodarenja otpadom – PEPGO (koji okuplja petnaest ekoloških udruga i nekoliko pojedinaca s područja RH). Solidarnost doživljavamo kao moralno i etičko pitanje pojedinca, s ciljem djelovanja za plemenite ciljeve i opću dobrobit.

Koje resurse trebate/želite od ljudi u Zagrebu? Kako se ljudi mogu uključiti u vaš rad?

Materijalna pomoć radi podmirenja troškova koordinacije raznih aktivnosti (naročito rada Odbora PEPGO i održavanja internet stranica Udruge), pomoć u informatičkoj opremi, pomoć prilikom medijskih istupa radi bolje vidljivosti naših poruka u javnim medijima, pomoć oko stvaranja pritiska na odgovorne službe Grada Zagreba radi uređenja navedenih područja. Ljudi koji se žele uključiti u naš rad mogu se javiti predsjedniku Udruge, Željku Šimunoviću.

Kako će suradnja s inicijativama okupljenim oko projekta Grad Građanima! učiniti vaš rad efikasnijim?

Očekujemo bolju vidljivost naših nastojanja u javnim medijima i veći pritisak na nadležna tijela radi poduzimanja konkretnih akcija.

Po čemu znate kada je vaš rad djelotvoran? Kako se to određuje unutar vaše inicijative?

Vidimo to po prisutnosti naših stavova u medijima i konkretnim potezima nadležnih tijela.

Što očekujete u budućnosti vaše inicijative i budućnosti cijelog grada?
Očekujemo konkretne akcije na uređenju područja, uspostavljanje ekološkog sustava gospodarenja otpadom (odvojeno skupljanje i recikliranje bez spalionica), manje zagađenja, ravnomjeran razvoj grada s poštivanjem zakona i volje građana.

Koji su glavni izazovi za stanovnike u vašem naselju i općenito za stanovnike Zagreba danas?

Stihijska i bespravna gradnja na području bivše tvornice cementa u Podsusedu protivna donesenom urbanističkom planu uređenja (i naknadno korigiranom), rješenje problema parkiranja i prometne komunikacije u Podsusedu i gradnja sadržaja primjerenih potrebama građana, ravnomjeran gospodarski razvoj Zagreba (perspektivne izvozne djelatnosti, a ne samo šoping centri), rješenje prometnih gužvi, bahatost gradske vlasti bez uvažavanja mišljenja građana, neracionalno i netransparentno trošenje novca poreznih obveznika, gradnja spalionice otpada.

U Zagrebu, 13. lipnja 2007.

Inicijativa Zeleno Borovje

Što motivira vašu inicijativu?

Livada u stambenom bloku u Borovju je bila u prilično zapuštenom stanju. Zbog nedostatka ograde, automobili su često prelazili preko nje, a i parkirali su se sve dublje. U želji da nešto učinimo s livadom, da spriječimo njenu daljnju devastaciju automobilima, pokušavali smo nazvati područni ured gradske samouprave, da vidimo planira li je se ograditi. Nikad se nitko nije javio na telefone. Druga mogućnost je bila da se sami organiziramo, ogradimo livadu kamenjem i posadimo stabla. Stanari koji duže borave u zgradama MZOS-a već su ranije pokušavali samoinicijativno posaditi stabla po rubovima livade. Neuspješno, jer su nadležne službe zaključile da stabla nisu planirana pa su ih iščupali.
Iz svega ovoga je vidljivo da su stanari našeg, ali i okolnih blokova tu zelenu površinu smatrali parkom i tražili su da se, shodno tome, površina i službeno proglasi parkom.
Međutim, neposredan povod nastanku naše inicijative bilo je postavljanje građevinske ograde, što je okružila čitavu livadu. Djeci je u tom iznenadnom trenutku ukinut pristup površini na kojoj su se igrala. Odraslim stanarima oduzet je prostor razonode i druženja.
Odgovor stanara na ove aktivnosti uslijedio je odmah.

Gdje ste locirani u Zagrebu?

U gradskoj četvrti Peščenica Žitnjak, naselje Borovje, Ulica grada Chicaga.

Molimo vas da odvojite malo vremena i opišete nešto što ste vi/vaša grupa učinili, a smatrate za primjer čina iz solidarnosti (na primjer: na poslu sam napravio/la fotokopije letaka za našu akciju, okupio/la sam članove svoje inicijative kako bismo pomogli nekoj drugoj inicijativi…). U ovom slučaju ili općenito, kako biste definirali solidarnost?

Prema principu „zajedno smo jači”, nastojimo se povezati s drugim inicijativama koje se bore protiv devastacije urbanog prostora, kako bismo zajednički došli do željenog cilja, a to je grad po mjeri građana. Ali uz stanare koji ne gaje nikakvu nadu da naša nastojanja mogu dovesti do pozitivnog ishoda, ima i onih koji su potpuno negativno nastrojeni prema svim našim nastojanjima. Primijetili smo da je svim takvim ljudima zajednička poslušnost prema sistemu, kao i čisti iracionalni strah od reakcije „nekoga odozgo”.
Takvo apatično ponašanje; poslušnost, skrušenost, osjećaj nemoći i negativni stav prema građanskim inicijativama poznati su nam od ranije, iz naših prijašnjih akcija. Smatramo to jednom od najozbiljnijih bolesti čitavog hrvatskog društva.

Koje resurse trebate/želite od ljudi u Zagrebu? Kako se ljudi mogu uključiti u vaš rad?

S obzirom na to da u našoj inicijativi nema profesionalnih urbanista i/ili arhitekata, najvažnija nam je stručna podrška. Takvu pomoć pružio nam je Urbanistički savjet Zelene akcije.
S druge strane, građani nam pomažu svojom podrškom, neslaganjem s načinom na koji se devastira grad. Ta moralna podrška je vrlo važna.
Po čemu znate kada je vaš rad djelotvoran? Kako se to određuje unutar vaše inicijative?

Postojimo prekratko i zasad samo možemo reći da smo postigli „nešto”. To je privremeno zaustavljanje radova na ilegalnom gradilištu, podizanje interesa ostalih stanara našeg naselja za ono za što se borimo.
Zapravo, situacija je takva da i saznavanje bilo kakve informacije od nadležnih službi, dobivanje odgovora na naše zahtjeve, treba smatrati uspjehom. Tome su najviše doprinijeli novinari, koje od početka koristimo kao jedno od naših glavnih „oružja”.
Tek nakon plasiranja priče u medije počele su pritjecati prve informacije. Tad smo saznali tko je investitor (tvrtka TEM-95) i što se zapravo namjerava izgraditi (stambena zgrada kapaciteta 195 stanova). Isto tako, tek je tada građevinska inspekcija izašla na teren i utvrdila da investitor nema građevinsku dozvolu. Od tada se ne izvode nikakvi radovi, ali gradilište je i dalje tamo, budući da se komunalno redarstvo, koje je nadležno za uklanjanje ilegalnih gradilišta, oglušilo na sve naše prijave.
Pravim uspjehom ćemo smatrati tek kad ponovo vidimo našu djecu kako se igraju na livadi.

Što očekujete u budućnosti vaše inicijative i budućnosti cijelog grada?

Naša inicijativa će postojati dok ne ostvarimo njene ciljeve, a to su uklanjanje ilegalnog gradilišta i pretvaranje sporne zelene površine u javni park.
Nakon toga ćemo nastaviti djelovati unutar projekata ili udruga u čiji smo se rad uključili tokom naše akcije. Što se grada Zagreba tiče, mislimo da će u njemu nastajati sve više i više ovakvih inicijativa, koje se protive betonizaciji svakog djelića njegove površine i urbanističkog kaosa do kojeg dovodi ovakav stihijski način izgradnje i uneređenja grada. Na kraju smatramo će to dovesti do pozitivnih promjena i konačno će i gradska stambena naselja postati prave urbane jedinice, a ne puke spavaonice. Grad će tad iz betonske mrlje evoluirati u prostor u kojemu je čovjeku ugodno živjeti.

Koji su glavni izazovi za stanovnike u vašem naselju i općenito za stanovnike Zagreba danas?

Naše naselje je danas jedno od najlošije uređenih naselja u Zagrebu. Zla sudbina Borovja proistječe iz činjenice da je plan gradnje i uređenja donesen krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Naselje je tad počelo rasti, ali početkom devedesetih zadesio ga je prevrat (prevara + rat), plan je promijenjen i tad je krenula stihijska gradnja. Iako je naselje dovoljno prostrano, nedostaju zelene površine. Nedostaju mjesta gdje bi stanovnici kvalitetno provodili slobodno vrijeme, kako u kulturnom, tako i u rekreativnom smislu.
Zbog svega toga, najvažniji je zahtjev naše inicijative, koji odražava potrebe svih stanovnika Borovja, da se, u suradnji s građanima, što prije donese detaljni urbanistički plan naselja, koji će uzimati u obzir sve realne potrebe građana za kulturnim i rekreativnim sadržajima te zelenim površinama.
Više smo nego svjesni činjenice da je graditeljska praksa, kakvoj mi svjedočimo u našem naselju, postala uobičajenom za čitav grad Zagreb. Glavni je izazov svim građanima Zagreba, stoga, u svojim sredinama prepoznavati takve aktivnosti i na vrijeme reagirati na njih.

STUP

Što motivira vašu inicijativu?

Želja za sudjelovanjem u uređenju grada Zagreba.

Gdje ste locirani u Zagrebu?

Gradska četvrt Staro Trnje.

Molimo vas da odvojite malo vremena i opišete nešto što ste vi/vaša grupa učinili, a smatrate za primjer čina iz solidarnosti (na primjer: na poslu sam napravio/la fotokopije letaka za našu akciju, okupio/la sam članove svoje inicijative kako bismo pomogli nekoj drugoj inicijativi…). U ovom slučaju ili općenito, kako biste definirali solidarnost?

Mi, stanovnici Trnja, smo se udružili u udrugu STUP da bismo pridonijeli razvoju grada Zagreba na ekološki i arhitektonsko-urbanistički prihvatljiv način. Također smo se solidarizirali s okolnim stanovništvom te im pomagali u realizaciji njihovih prigovora i peticija upućenih vlasti u Gradu Zagrebu.

Koje resurse trebate/želite od ljudi u Zagrebu? Kako se ljudi mogu uključiti u vaš rad?

Bilo kakva pomoć je dobro došla, ali najviše nam treba pravnih i stručno-arhitektonskih savjeta.

Kako će suradnja s inicijativama okupljenim oko projekta Grad Građanima! učiniti vaš rad efikasnijim?

Sinergijom se uvijek više postiže, a pogotovo u nastupima prema hrvatskoj javnosti.

Po čemu znate kada je vaš rad djelotvoran? Kako se to određuje unutar vaše inicijative?

Zadovoljstvo članova u udruzi i složnost su najbolji pokazatelji uspješnosti nekog projekta.

Što očekujete u budućnosti vaše inicijative i budućnosti cijelog grada?

Uspjeh smo već postigli s rušenjem postojećeg prijedloga UPU-a Staro Trnje, a pred nama predstoji teška borba za vlastiti životni prostor.

Koji su glavni izazovi za stanovnike u vašem naselju i općenito za stanovnike Zagreba danas?

Nekontrolirana urbanizacija, prometna zagušenja, divlja izgradnja…

Martinovka

Što motivira vašu inicijativu?

Želja da sudjelujem u pokretu za zaustavljanje daljnje devastacije grada.

Gdje ste locirani u Zagrebu?

U kvartu Martinovka, koja je dio gradske četvrti Trnje.

Molimo vas da odvojite malo vremena i opišete nešto što ste vi/vaša grupa učinili, a smatrate za primjer čina iz solidarnosti (na primjer: na poslu sam napravio/la fotokopije letaka za našu akciju, okupio/la sam članove svoje inicijative kako bismo pomogli nekoj drugoj inicijativi…). U ovom slučaju ili općenito, kako biste definirali solidarnost?

Sudjelovao sam u skupljanju potpisa na peticiju za zaustavljanje devastacije Cvjetnog trga i Donjeg grada, koju je pokrenula inicijativa Pravo na grad. To možda i nije pravi primjer solidarnosti jer sam osobno i te kako zainteresiran da se spriječi uništavanje Cvjetnog trga i Donjeg grada. Solidarnost je spremnost da se pomaže drugima, neovisno o tome da li od toga imaš ili nemaš neke osobne koristi.

Koje resurse trebate/želite od ljudi u Zagrebu? Kako se ljudi mogu uključiti u vaš rad?

Želio bih da se građani Zagreba, ali i cijele Hrvatske u što većem broju uključe u borbu za spašavanje našeg prostora, jedine vrijednosti koju još imamo.
Svi koji se žele uključiti u rješavanje problematike prostornog planiranja u naselju Martinovka slobodno neka mi se jave na adresu: Viktor Kozar, Kupska 7, 10 000 Zagreb.

Kako će suradnja s inicijativama okupljenim oko projekta Grad Građanima! učiniti vaš rad efikasnijim?

Nadam se da ćemo biti glasniji i prodorniji nego što bismo bili pojedinačno. Isto se tako nadam da ćemo međusobno podijeliti iskustva i pomagati jedni drugima.

Po čemu znate kada je vaš rad djelotvoran? Kako se to određuje unutar vaše inicijative?

Budući da je ovo što radim u Martinovki za sada, na žalost, individualna inicijativa, znat ću da mi je rad djelotvoran ako uspijem zainteresirati druge stanovnike Martinovke da se na pozitivan način uključe u prostorno planiranje našeg kvarta.

Što očekujete u budućnosti vaše inicijative i budućnosti cijelog grada?

Nadam se da će se u budućnosti posvećivati više pažnje građanima ovoga grada, dakle da će prostorno planiranje biti u skladu s javnim interesima.

Koji su glavni izazovi za stanovnike u vašem naselju i općenito za stanovnike Zagreba danas?

Glavni izazov danas je to što se provodi politika prostornog planiranja po mjeri investitora, tj. jedina misao vodilja današnjih “planera” je kako omogućiti građevinskom lobiju da ostvari što veći profit na štetu javnog interesa.

Travno moj kvart

Što motivira vašu inicijativu?

Poboljšanje uvjeta života u urbanom naselju.

Gdje ste locirani u Zagrebu?

U naselju Travno u Novom Zagrebu.

Molimo vas da odvojite malo vremena i opišete nešto što ste vi/vaša grupa učinili, a smatrate za primjer čina iz solidarnosti (na primjer: na poslu sam napravio/la fotokopije letaka za našu akciju, okupio/la sam članove svoje inicijative kako bismo pomogli nekoj drugoj inicijativi…).U ovom slučaju ili općenito, kako biste definirali solidarnost?

Kao građanska inicijativa udružili smo se u Udrugu i početni motiv našeg udruživanja bilo je da privolimo Gradsku upravu da izmjeni odluku o gradnji župnog centra u našem parku u srcu naselja, koji je naše dvorište i direktni dodir s prirodom u čijim rubnim dijelovima su vrtići i škola. Kampanja je nosila naslov „Crkva da, u parku ne!“. Naime unatoč našem protivljenju nekoliko godina prije Gradska uprava je izdala svu potrebnu dokumentaciju, a da informacija o tim radnjama nije došla do nas. U naselju imamo neuređenih zelenih površina i predlagali smo ih kao alternativna rješenja.
–    skupljali smo potpise za peticiju.,
–    sastavljali smo dopise i slali ih nadležnim službama,
–    predali smo tužbu Upravnom sudu i Ustavnom sudu,
–    imali smo dva mirna prosvjeda popraćena pozivima, plakatima i lecima,
–    fotokopirali smo oko 7000 fotokopija, najviše solidarnim radom članova i volontera udruge,
–    sudjelujemo u inicijativama drugih srodnih grupa po gradu s kojima gradimo prijateljske odnose
Napominjem, nije bila upitna gradnja crkvenog centra, ona je potrebna naselju, željeli smo zadržati kvalitetu stanovanja s parkom i imati crkvu na alternativnoj lokaciji.
Na svim službenim instancama smo izgubili, a dobitak je izrasla solidarnost stanovnika naselja i nastavljamo dalje sudjelovati na nekim drugim sadržajima koji će nam poboljšati kvalitetu života.
Solidarnost općenito definiramo je kao spremnost ljudi da se udruže (formalno ili neformalno) kako bi zajedno postigli neko poboljšanje za sve ili se izborili za neki pravedan cilj.

Koje resurse trebate/želite od ljudi u Zagrebu? Kako se ljudi mogu uključiti u vaš rad?

Našoj kampanji pridružili su se mnogi iz drugih dijelova grada, kao ravnopravni članovi ili volonteri ili sa svojom stručnom pomoći koja nam je bila od neizmjerne vrijednosti. U naselju ljudi koji se uključe u rad čine to jednostavno tako što dođu na naš najavljeni sastanak u prostorijama lokalne samouprave i ispričaju svoj problem.

Po čemu znate kada je vaš rad djelotvoran? Kako se to određuje unutar vaše inicijative?

Nažalost djelotvornost nije mjerljiva pozitivnim rješenjem neke akcije, ali je hvale vrijedno to što se u svoje slobodno vrijeme udružujemo za neko bolje sutra. Unutar naše inicijative stvorila se jedna ležernost u radu i solidarnost iznad svega.

Što očekujete u budućnosti vaše inicijative i budućnosti cijelog grada?

U budućnosti očekujemo da naša inicijativa zaživi kao potreba stanovnika naselja svih generacija da sudjeluju u kreiranju kvalitetnog života u naselju. Za budućnost cijelog grada da građani postanu subjekti u odlučivanju o razvoju i preoblikovanju grada koji bi trebao biti po mjeri građana, a ne pojedinca i grupe.

Koji su glavni izazovi za stanovnike u vašem naselju i općenito za stanovnike Zagreba danas?

Sad nam ne preostaje ništa drugo nego da baš svi skrećemo pažnju na naša demokratska prava o kojima naveliko pričaju oni koji nam ih uskraćuju

Leave a Reply

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s